Europski semestar 2025 (Spring Package) Hrvatska

1. Europski semestar i Proljetni paket

Europski semestar ključan je instrument Europske unije za praćenje i koordinaciju ekonomskih, fiskalnih, zapošljavačkih i socijalnih politika država članica. Uveden 2010. godine kao odgovor na globalnu financijsku krizu, predstavlja godišnji ciklus nadzora i usmjeravanja koji ima za cilj sprječavanje makroekonomskih neravnoteža, jačanje otpornosti nacionalnih gospodarstava i osiguranje održivog rasta unutar Unije.

Proljetni paket objavljuje se u lipnju svake godine i donosi analitičke dokumente o svakom pojedinom gospodarstvu, zajedno sa specifičnim preporukama (Country-Specific Recommendations, CSRs) za nadolazeću godinu. U 2025. godini, novi element paketa je i escape klauzula, mehanizam koji privremeno suspendira stroga fiskalna pravila pod uvjetom da se rashodi odnose na prioritete Unije, osobito sigurnost i obranu, što je izravno povezano s aktualnim geopolitičkim kontekstom.

2. Makroekonomski pregled Hrvatske

Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je u 2024. ostvarivati stabilan i iznadprosječan rast. Realni BDP porastao je za 3,9 %, potaknut prvenstveno osobnom potrošnjom, visokom zaposlenošću i snažnim investicijama poduprtim Mehanizmom za oporavak i otpornost (RRF). Predviđanja za 2025. ukazuju na rast od 3,2 %, i dalje iznad prosjeka eurozone.

Istovremeno je zabilježen značajan realni rast plaća u ključnim sektorima, uključujući građevinarstvo, industriju i usluge, što je dodatno potaknulo osobnu potrošnju i životni standard. Turizam je i dalje važan izvor deviza, no Europska komisija upozorava na oslabljenu cjenovnu konkurentnost, dijelom zbog rasta troškova usluga. Inflacija se spustila na 4 %, s očekivanim dodatnim usporavanjem na 3,4 % u 2025.

3. Fiskalna situacija i preporuke

Fiskalni pritisci rastu, a tempo javne potrošnje premašuje preporuke Komisije. U 2024. nominalni rast neto primarnih rashoda dosegnuo je 17,4 %, znatno iznad dopuštenog okvira od 10,4 %. U 2025. predviđa se usporavanje na 7,9 %, što i dalje premašuje ograničenje od 6,4 %.

Deficit opće države iznosio je 2,4 % BDP-a i očekuje se porast na 2,7 %. Vlada se djelomično poziva na escape klauzulu za opravdanje povećanih rashoda, no važno je istaknuti da je njezin karakter privremen te je potreban jasan izlazni plan kako bi se spriječili rizici za dugoročnu fiskalnu održivost.

4. Strukturne reforme i investicije

Napredak u provedbi reformi i investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) je vidljiv, ali neujednačen i zaostaje za prosjekom EU. Do svibnja 2025., Hrvatska je ispunila svega 36 % obveza iz NPOO-a. Izazovi su višestruki: nedovoljni administrativni kapaciteti, kompleksni i spori procesi javne nabave, kao i nedostatna međuresorna koordinacija.

Komisija poziva Hrvatsku na pojednostavljenje procedura, profesionalizaciju uprave i bolje korištenje kohezijskih fondova. Posebna pažnja posvećuje se digitalizaciji javne uprave, razvoju inovacijskog ekosustava i jačanju učinkovitih sustava evaluacije i provedbe reformi.

5. Tržište rada i socijalna pitanja

Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj dosegnula je rekordnih 73,6 posto, dok se stopa nezaposlenosti spustila na 5 posto. Broj zaposlenih žena i mladih raste, no i dalje postoje rodne i regionalne razlike. Realni rast plaća u privatnom sektoru ima pozitivan učinak na životni standard i potrošnju.

Hrvatska sve više ovisi o stranima radnicima – izdano je preko 200.000 dozvola za boravak i rad u 2024., što nameće pitanje integracije i dugoročne održivosti tržišta rada. Komisija preporučuje reforme obrazovanja i cjeloživotnog učenja te izmjene poreznog sustava koji trenutno destimulira zapošljavanje drugog člana kućanstva, s negativnim učinkom na zapošljivost žena.

6. Produktivnost, inovacije i konkurentnost

Produktivnost u Hrvatskoj raste sporo, a ukupna produktivnost faktora ostaje ispod prosjeka EU. Niska ulaganja u istraživanje i razvoj (ispod 1,4 % BDP-a) ograničavaju kapacitet gospodarstva za prijelaz prema ekonomiji znanja i inovacija.

Industrijska struktura ostaje orijentirana na nisko i srednjetehnološke sektore, dok izvoz visokododane robe stagnira. Komisija preporučuje jačanje suradnje između znanstvenog sektora i industrije te ciljanje podrške prema startupima i inovacijama.

Strukturne slabosti uključuju i neefikasnu poreznu strukturu: dominantno oporezivanje potrošnje, niska oporezivanja kapitala i nekretnina, te nedovoljna fiskalna potpora ulaganjima. Potrebna je reforma koja će ojačati konkurentnost, potaknuti domaće i strane investicije te osigurati ravnotežu poreznih prihoda.

7. Zelena i digitalna tranzicija

Napredak u digitalizaciji je vidljiv, ali nedostaje sustavni pristup – digitalne javne usluge još uvijek nisu ujednačeno razvijene, a nedostatak interoperabilnosti i digitalnog identiteta koči ubrzanje transformacije. Postoji rizik od digitalnog jaza između urbanih i ruralnih sredina.

U području zelene tranzicije, Komisija ističe potrebu za ubrzanjem ulaganja u obnovljive izvore, povećanje energetske učinkovitosti, kao i modernizaciju distribucijske infrastrukture. Poseban je izazov za industrije koje se suočavaju s visokim troškovima energije. Održivost mobilnosti i ekološka infrastruktura ostaju nedovoljno razvijene.

8. Preporuke Vijeća za Hrvatsku (2025.)

Na temelju sveobuhvatne analize, Europska komisija je 4. lipnja 2025. predložila preporuke za Hrvatsku u okviru Europskog semestra. Njihov cilj je osigurati održiv gospodarski rast, jačati otpornost gospodarstva, povećati zaposlenost te ubrzati provedbu ključnih strukturnih reformi i investicija. Preporuke će biti upućene Vijeću Europske unije na usvajanje.

Ključne preporuke su sljedeće:

Očuvati fiskalnu odgovornost i stabilnost:

o Ograničiti rast neto primarnih rashoda u skladu s preporukama Komisije.

o Usmjeriti javnu potrošnju na produktivne investicije, osobito u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

o Postupno ukinuti mjere fiskalne fleksibilnosti (escape klauzula) kad za to prestanu postojati uvjeti.

Reformirati porezni sustav:

o Smanjiti opterećenje rada, osobito za niskodohoćne skupine.

o Povećati učinkovitost i pravednost poreza, uključujući razmatranje šireg oporezivanja kapitala i imovine.

o Diversificirati porezne prihode i smanjiti oslanjanje na poreze na potrošnju.

Poticati konkurentnost i inovacije:

o Jačati veze između znanstvenog sektora i poduzetništva.

o Ulagati u istraživanje i razvoj te industrijske politike s visokom dodanom vrijednošću.

o Modernizirati regulatorni okvir za poticanje startupova i inovativnih poduzeća.

Povećati sudjelovanje žena i mladih na tržištu rada:

o Poticati ravnotežu između privatnog i poslovnog života kroz dostupnost i kvalitetu vrtića i obrazovanja.

o Smanjiti rodni jaz u zapošljavanju uklanjanjem nepovoljnih poreznih poticaja.

o Uvesti ciljanje aktivne politike zapošljavanja za mlade, dugotrajno nezaposlene i osobe s invaliditetom.

Ubrzati provedbu RRP-a i korištenje EU fondova:

o Pojednostaviti administrativne procedure i jačati kapacitete javne uprave.

o Poboljšati sustav praćenja, evaluacije i izvještavanja o napretku.

o Osigurati učinkovitu međuresornu koordinaciju i uključiti lokalnu razinu u provedbu investicija.

U konačnici, Europska komisija poziva Hrvatsku da iskoristi povoljnu gospodarsku dinamiku, snažan rast i izdašna dostupna sredstva iz fondova EU za provedbu reformi i ulaganja. Fokus bi trebao biti na uklanjanju strukturnih slabosti, jačanju institucionalne učinkovitosti te izgradnji otpornog i održivog gospodarskog modela koji će dugoročno služiti interesima građana i gospodarstva.